Društvo

Opasna, ali uobičajena zaraza u Kliničkom centru, nema epidemije

Klinički centar

Posjete pacijentima Kliničkom centru od danas su zabranjene zbog, kako je objašnjeno, povećanja aktivnosti virusa gripa kao i registrovanog broja oboljelih bolesti sličnih gripu.

Međutim, ima još jedan razlog.

Dvoje ljudi koji se liječe u Kliničkom centru su, nakon operacija, zaraženi opasnom bakterijom klostridija, saznaje CdM.

Prema riječima sagovornika CdM-a, jedna od oboljelih je nakon regularne operacije zaražena, pa je, umjesto poslije pet dana, kući puštena poslije 20 dana liječenja.

Da zaraženih ima, potvrđeno nam je i iz Kliničkog centra.

„Zabilježena su dva slučaja.Ta bakterija je uobičajena pojava za svaki klinički centar. Epidemije nema“, kratko nam je objasnio sagovornik iz KC.

Šta je klostridija?

Klostridija je bakterija koja uzrokuje infekciju debelog crijeva poznatu kao kolitis. Infekcija klostridijom se javlja nakon četiri do pet dana od uzimanja jakog antibiotika. Infekcija se češće javlja kod pacijenata koji su hospitalizovani. Infekcija je jača ako se javi kod starijih osoba ili kod ljudi koji imaju oslabljeni imuni sistem.

Simptomi infekcije

Spektar simptoma je širok. To može biti dijareja a može biti i opasna infekcija fatalnog karaktera. Osim proliva, u simptome spadaju još i bolovi u stomaku i crijevima, groznica, određena količina krvi u stolici, mučnina, povraćanje, gubitak težine, nesvjestica…

Kako se prenosi?

Zabilježen je veći broj slučajeva kod pacijenata u bolnici kod kojih su bakterije od jednog, prešle na druge pacijente. Bakterija se prenosi rukama od osobe do osobe, preko kreveta, stolova, toaleta, umivaonika, stetoskopa, toplomjera, čak i putem telefona.

Dijagnoza infekcije

Kako bi se utvrdila infekcija klostridijom, a isključila mogućnost da je u pitanju neka druga bakterija ili virus, uzima se istorija bolesti i vrši fizički pregled. Na analize se šalje i uzorak stolice kao i krv. Kolonoskopija se može uraditi kako bi se ispitala unutrašnjost debelog crijeva. Nekada se pacijent šalje na CT-skener da bi se utvrdila šteta koju je infekcija uzrokovala.

Terapija (liječenje)

Uzimanje oralnih antibiotika i probiotika (koji sadrže Saccharomyces boulardii) je osnova terapije. Ako je proliv ozbiljne prirode, a pacijent je dehidriran, moguće da će biti potrebna i infuzija.

Rijetko se može desiti komplikacija infekcije koja izaziva perforaciju na crijevima, pa se u tom slučaju radi operacija uklanjanja crijeva.

Kako nastaje infekcija klostridijom?

Dijareja se javlja kod čak 40 odsto ljudi koji primjenjuju antibiotike, i to tokom terapije a nekada i nakon završene terapije. Pošto su bakterije normalno prisutne u crijevima, u uobičajenim uslovima „dobre“ bakterije drže pod kontrolom takozvane loše bakterije i tako sprječavaju opasne infekcije. Međutim, antibiotici nekada naruše ovu ravnotežu i tako ubijajući „dobre“ bakterije, oslabljuju organizam u borbi protiv štetnih patogena. Od svih antibiotskih proliva četvrtinu uzrokuje bakterija KLOSTRIDIUM dificile.

Bolnice su mjesta gdje je lakše dobiti ovu infekciju. U bolnicama je uglavnom više starijih pacijenata koji imaju oslabljeni imunitet i koji su osjetljiviji na bakterije. Klice bakterije se lako šire a antibiotici se često koriste što je pogodno tle za razvoj infekcije klostridijom. Ova bakterija je jedan od najčešćih uzroka bolničkih infekcija, a postoji u crijevima zdravih ljudi u osam do 15 odsto slučajeva.

Kod mlađih osoba infekcija uglavnom prolazi bez posljedica. Međutim, podmukla bolest može da se neko vrijeme primiri u crijevima, pa u slučaju da se desi ponovni pad imuniteta, opasna bakterija može opet da se aktivira.

U najvećem broju slučajeva, pacijenti ne umiru zbog infekcije bakterijom već uslijed opšteg poremećaja metabolizma.

Preventiva

Zbog svih faktora rizika od infekcije, prijeko potrebna je redovna higijena, posebno ako ležite u bolnici. Obavezno je detaljno pranje ruku sapunom i vodom prije jela i poslije korišćenja toaleta. Ljudima koji piju antibiotike, savjetuje se dijetalna ishrana koja podrazumijeva integralne žitarice, jogurt, limun, pomorandže… Ipak, bakterija može biti jako otporna pa se njom možete zaraziti čak i ako pratite sva uputstva i savjete. Tako da, ako primijetite neki od simptoma bolesti, javite se ljekaru. Važno je da tokom terapije antibioticima pijete probiotike, jer to umanjuje mogućnost da dobijete proliv pa i infekciju klostridijum.

Takođe, važno je i da se antibiotici ne zloupotrebljavaju, odnosno da se ne uzimaju na svoju ruku i bez konsultovanja sa doktorima. Konstantno bombardovanje organizma antibioticima nosi više štete nego koristi.

Send this to a friend