Kultura

Istrajnost u traganju za istinom

“Neophodna je ogromna volja, istraživačka upornost, znanje i hrabrost da bi se napisala knjiga „Crna Gora iznutra Prošlost u sadašnjosti”. Samo stvaraoci posebnog kova u stanju su da se usprave dok se država nalazi na koljenima, a društvo u haotičnom stanju i da se orjentišu u smutnim vremenima kad, kako to Njegoš reče: „Svetu lampu lud vjetar ugasi”, naveo je mr Miomir Radunović u osvrtu na drugi dio studije u kojoj Borivoje Boro Ćetković istražuje istorijsku osnovu podaništva Crnogoraca.

„Ćetković je, u sferi ovog stvaralaštva, darivao djelo od posebnog značaja i štaviše, ova knjiga ima temeljnu vrijednost za etiologiju podaništva i crnogorskog separatizma, kao i za bolje razumijevanje naših današnjih podjela i sukoba. Autor ovog obimnog djela beskompromisno razbija stereotipe, razgrćući problematične državne, političke, socijalne, duhovne i moralne nanose u crnogorskom društvu, pri čemu je vrlo istrajan u traganju za naučnom istinom i žestok u obračunu sa onima koji robuju autoritetima. I sebi i čitaocu postavlja brojna pitanja i da je argumentovane odgovore.”

“Ova knjiga plijeni pažnju čitaoca i ako je dijapazon pokrenutih pitanja veoma širok i raznovrstan, zahvaljujući uvjerljivom, logičnom, neposrednom, direktnom kazivanju, koje je začinjeno detaljima lapidarno saopštenim koji se pamte”, naveo je Radunović.

“Ćetković kao profesor filozofije i političar istinski ljevičar, kritički prosuđuje kontroverzne istoriografske i kulturološke stranputice Crne Gore”, naglasio je Radunović.

“Svojim djelom autor argumentovano dokazuje da su prevrednovanja ocjena o nekim značajnim događajima iz crnogorske istorije neminovna”, navodi on.

Radunović ističe da je ova knjiga dobrodošla stručnjacima i amaterima, jer je znalački napisana, zahvaljujući solidnim istorijskim izvorima i kao takva ona će dopuniti saznanja iz prošlosti Crne Gore. Prednost ove knjige je u tome što svako od pet poglavlja predstavlja posebnu cjelinu, koje grade cjelovito djelo.

Prvo poglavlje je posvećeno plemenima koja, kako navodi autor, imaju svoju dobru i lošu stranu, a obje su njihova prava stvarnost. Njihov značaj za nastanak Crne Gore je ogroman zajedno su sa trojicom vladara iz kuće Petrovića vladikom Danilom, Sv. Petrom Cetinjskim i Njegošem pronijeli ime i slavu Crne Gore širom Evrope i svijeta, zaključuje Ćetković.

U drugom poglavlju riječ je o Sv. Petru Cetinjskom i plemenima koji je Crnogorcima i Brđanima bio i vladika, i vladar, i zakonodavac, i ratni i duhovni vođa, pomiritelj, učitelj kako je rekao Ljuba Nenadović starješina i otac. Vladika Petar I je gradio državu, naglašava pisac, odozdo, iz naroda.

U trećem poglavlju Ćetković piše o Njegoševom odnosu prema plemenima, koji je počeo da vlada upravo u vrijeme početka procesa razaranje plemena i jačanja države. Autor podsjeća da vladavina Njegoša nije bila despotija kakvo je bilo samovlašće knjaza Danila i knjaza i kralja Nikole.

Ćetković posebnu pažnju (četvrto poglavlje) posvećuje vladavini knjaza Danila, njegovim zulumima u Bjelopavlićima i masakru Kuča. Autor ističe i njegove zasluge za stvaranje crnogorske države razgraničenje sa Turskom, iskorjenjavanje krvne osvete i krađe, uvođenje poreza i reorganizacija vojske, podsjeća Radunović.

Najobimnije je peto poglavlje posvećeno vladavini knjaza i kralja Nikole, period poslije Veljeg rata (1876-1878), do kraja prve dvije decenije 20. vijeka, koje je Ćetković nazvao „najnesrećnijim periodom u novijoj istoriji Crne Gore”. Progoni iz opozicije (Bombaška afera i Kolašinski proces), podjela na klubaše i pravaše dovešće do kasnijih podjela na bjelaše i zelenaše, partizane i četnike, i do ovih današnjih sukoba i razmirica, a i njima se kraj ne vidi, navodi Radunović.

„Tamo gdje je stvarana država, osnovna je poruka knjige, primjenjivano je i nasilje bilo je ‘zlog činjenja’, koje treba osuditi ma ko da ga je činio i ma kojim ga idealima pravdao. Zločini, dakle, ne smiju biti gurnuti u prećutanu istoriju, jer nam se ta, zla prošlost ponovo vraća”, naveo je Radunović.

Send this to a friend