Postoji stara izreka među neurolozima koja glasi “neuroni koji zajedno gore, povezuju bolje”.
To bi značilo da što je više neuronskih spojeva u mozgu, i sam mozak postaje funkcionalniji. I ovdje se potvrđuje ona stara poslovica da je ponavljanje majka znanja. Što više vježbate klavir, bolje ćete ga svirati. Ukoliko više vježbate neki sport, bićete bolji u njemu. Ako više vježbate mozak, bolje će vas služiti. Kao i njegovo dugme za brisanje.
Naučnicima je ovo poznato već dugo. Međutim, u fokusu istraživača se danas nalazi drugi dio istine. Da bismo naučili nešto novo, čak i važnije od sposobnosti uvježbavanja, jeste razbijanje starog šablona neuronskih veza. Odnosno, aktivacija dugmeta za brisanjem, tj. sinaptičko orezivanje.
Kako dugme za brisanje radi?
Zamislite vaš mozak kao vrt u kom, umjesto cvijeća, rastu sinaptičke veze među neuronima. To su veze koje prenose dopamin, seratonin i ostalo. Glijalne ćelije su baštovani vašeg mozga – one ubrzavaju signale između pojedinih neurona. Druga grupa glijalnih ćelija služi za uklanjaje otpada, čupanja korova, uništavanje štetočina. Oni baštovani koji orezuju vaš moždani vrt se nazivaju mikroglijalne ćelije. Te ćelije predstavljaju dugme za brisanje u vašem mozgu, jer u stvari prekidaju sinaptičke veze. Pitanje koje se postavlja je kako moždani baštovani znaju šta je za orezivanje, a šta nije?
Istraživači su tek počeli da rješavaju ovu misteriju, ali ono što sa sigurnošću mogu da potvrde je da su sinaptičke veze koje se slabije koriste, u znaku proteina C1q. Kada mikroglijalne ćelije otkriju taj protein uništavaju sinapsu na kojoj se on nalazi. Na ovaj način se u vašoj moždanoj bašti stvara novi prostor na kom možete posaditi neko novo bilje.
Spavanje je važno
Da li ste ikada osjećali da vam je mozak prepun informacija, naročito kada savladate nešto novo? To je sasvim logično jer sa porastom informacija mozak gradi nove sinaptičke veze. Međutim, ukoliko te informacije ne koristimo, veze postaju neefikasne. Zato je mozgu povremeno potrebno veliko spremanje i reorganizacija moždanog saobraćaja. To se postiže spavanjem. Kada spavamo, do 60 % moždanih ćelija se skuplja i ostavlja prostor baštovanima da pokupe otpad. Samo 20 minuta dnevnog sna omogućava moždanim baštovanima da pokupe otpad i orežu korov koji se nakupio. Razmišljanje mozgom koji nije dobio priliku da se naspava je kao probijanje kroz džunglu sa tupom mačetom. Naporno i sporo, na svakom koraku morate da krčite put ne znajući šta se krije iza sljedećeg žbuna.
Kako možete kontrolisati šta dugme za brisanje radi?
Sinaptičke veze koje se ne koriste, često se označavaju kao materijal za recikliranje. Razlog tome je jasan – ušteda vode i kiseonika za njihovo održavanje. Zato budite svjesni onoga o čemu razmišljate. Ako provodite, na primjer, previše vremena čitajući o mogućem kraju serijala “Igra prijestola”, a premalo razmišljajući o svom poslu, pogodite koje sinapse će baštovani izabrati za reciklažu.
Umjesto da se fokusirate na stvari koje vas sputavaju, obratite pažnju na one koje vas čine boljima. To je, u neku ruku, strateška igra koju igrate sa samim sobom. Da biste aktivirali dugme za brisanje – samo prestanite da mislite o nečemu. A vaši moždani baštovani će odraditi prljav posao za vas.
