Na istražnim i drugim nadležnim institucijama Crne Gore je da istraže događaje uoči izbora i to uredno ispitaju u skladu sa zakonom. Mislim da ono što organi tužilaštva sada najviše trebaju je prostor za rad, a ono što najmanje trebaju je pritisak ovakav ili onakav, kaže u intervjuu Pobjedi ambasador Slovačke u Crnoj Gori, Roman Hlobenj.
Ističe da Slovačka očekuje od opozicije u vodećoj kandidatskoj zemlji po pitanju integracije u NATO i EU da se ponaša evropski.
„Politička borba se vodi u institucijama kao što je parlament, a ne van institucija ili na ulici. Mislim da opozicija treba da se vrati u Skupštinu, da poštuje volju građana i poštuje te birače koji su glasali za nju, a sami vidite da taj broj nije uopšte mali i ima jaku političku težinu.Da budem potpuno iskren iz tačke moje struke politologije, ja tu ne vidim političku logiku, iako u politici dosta često nema logike. Ako se neko odluči za bojkot, i to je naravno i političko pravo, taj bojkot treba da bude dosljedan, a ne selektivan. Ako nije dosljedan, to onda izaziva sumnje da nijeste politički precizni i principijelni i radite samo to što vam odgovara”, kazao je Hlobenj.
Prema njegovom mišljenju, proces obnavljanja crnogorske nezavisnosti je dao čvrste temelje prijateljskih i iskrenih veza između Slovačke i Crne Gore.
“Želim naglasiti da se Slovačka značajno potrudila za ulazak Crne Gore u NATO i aktivno lobira u integracionom procesu vaše zemlje u EU”, istakao je Hlobenj i dodao da je naša zemlja lider integracionih procesa.
“Crna Gora je lider integracionih procesa i ovo je potrebno stalno ponavljati, jer je ovu poziciju dostigla sama, niko joj u tome nije pomagao. Ako vas neko u procesu integracija podržava, on vas, naime, savjetuje kako kvalitetno ispuniti zadatke. Ali niko ih umjesto vas neće završiti, samo vi sami. Zato naglašavam da su crnogorske institucije i čitava administrativa pokazale sposobnost da ispunjavaju domaće zadatke tempom koji je doveo zemlju na prvu poziciju”, istakao je on.
Ako EU otvori svoje kapije, smatra Hlobenj, Crna Gora će stajati prva u redu.
Prema njegovom mišjenju, naša zemlja je uspješno dogradila svoj institucionalni sistem, administracija funkcioniše dobro i iza nje se vide konkretni rezultati. Ipak, ono što vidi kao prioritet za budućnost je usavršavanje administrativnih kapaciteta.
Hlobenj cijeni da rezultat američkih izbora neće dovesti do odlaganja ratifikacije u SAD-u.
“Za to ne postoji apsolutno nikakav razlog. 19. maja 2016. godine je u Briselu potpisan Protokol o pristupanju od strane svih ministara inostranih poslova država članica NATO, čime se okončala važna faza pristupnog procesa Crne Gore Alijansi. Sada je u toku ratifikacija koja ima rekao bih više tehnički karakter. Nakon ratifikacije unutar NATO-a biće sljedeći korak ratifikacija u vašoj zemlji i slijedi deponovanje isprave o ratifikaciji kod depozitara. Tu nema nikakve politike.Tvrdim i stojim iza toga, da nije ni profesionalno, niti politički korektno imati unaprijed protiv nekoga ili nečega predrasude, a to se tiče i predsjedničkih izbora u SAD, gdje postoji možda najjači sistem kočnica i protivtegova na svijetu”, smatra Hlobenj.
Nedavni apel generalnog sekretara NATO-a, Jensa Stoltenberga da članice Alijanse ubrzaju ratifikaciju Protokola, Hlobenj je ocijenio kao veoma “dobro tempiranu poruku”, koja ima sadržaj i neizmjernu političku težinu.
“Nalazimo se takoreći u „poluvremenu” procesa ratifikacije. Polovina država članica je Protokol već ratifikovala, drugoj to tek predstoji. Rečeno metaforom, „sudija je zazviždao, počinje drugo poluvrijeme utakmice i dosuđeno je da se ona završi u postavljenom roku“, što je najkasnije prva polovina 2017. godine, ako ne i ranije. Razumije se, proces ratifikacije ima u svakoj državi članici Alijanse svoje specifične nacionalne pojedinosti, koje se ne mogu zaobići. No GS NATO je poslao jasni signal da je centrala u Briselu spremna za ulazak vaše zemlje u Alijansu. Što se tiče Slovačke, mi već sada faktički doživljavamo Crnu Goru kao članicu NATO”, kazao je on.
