Internet postoji već nekoliko decenija, ali korisnici i dalje prave iste greške kada su u pitanju šifre njihovih naloga.
Prema istraživanju kompanija Kaspersky Lab, korisnici svoju online bezbjednost često izlažu riziku praveći greške u kreiranju lozinki koje mogu imati dugoročne posljedice.
Istraživanjem su obuhvaćene tri najčešće greške pri kreiranju lozinki.
1. Ljudi koriste istu lozinku za različite naloge, što znači da se više naloga može hakovati ako se otkrije samo jedna lozinka.
2. Ljudi koriste slabe lozinke koje se mogu jednostavno otkriti.
3. Korisnici nebezbjedno čuvaju svoje lozinke, što poništava samu poentu njihovog kreiranja.
Andrej Močola, direktor sektora za krajnje potrošače u kompaniji Kaspersky Lab kaže da, uzimajući u obzir veliku količinu privatnih i osjetljivih podataka koje čuvamo na internetu, korisnici bi trebalo da obrate više pažnje na sigurnost tih podataka tako što će voditi računa o svojim lozinkama.
“Iako to djeluje normalno i očigledno, mnogi korisnici to ne shvataju i koriste jednostavne lozinke ili ne vode računa o njihovoj bezbjednosti. Ove greške mogu izazvati ozbiljne posljedice, kao što je hakovanje i-mejlova, bankovnih računa, privatnih dokumenata i drugih informacija”, smatra on.
Istraživanje ukazuje na činjenicu da se veliki broj ljudi (oko 18 odsto) susreo sa pokušajem hakovanja naloga, ali je mali broj njih primijenio bezbjednosne mjere kako bi zaštitio lozinke.
Samo trećina (30 odsto) internet korisnika kreira nove lozinke za različite online naloge, dok zabrinjavajućih 10 odsto koristi istu lozinku za sve online naloge. Ako bi jedna lozinka bila hakovana, to znači da kriminalci mogu da hakuju više naloga pomoću te lozinke.
Ljudi takođe ne kreiraju lozinke koje su dovoljno jake da ih zaštite od hakovanja. Samo polovina (47 odsto) korisnika praktikuje kombinaciju malih i velikih karaktera u lozinkama, dok dvije trećine korisnika (64 odsto) praktikuje kombinaciju slova i brojeva.
Ovi podaci su naročito zabrinjavajući uzimajući u obzir činjenicu da korisnici smatraju da su im neophodne jake lozinke za njihove bankarske račune (51 odsto), i-mejl (39 odsto) i naloge za online kupovinu (37 odsto).
Istraživanje je otkrilo i da ljudi često dijele svoje lozinke sa drugima ili koriste nebezbjedne metode za njihovo pamćenje. Skoro trećina (28 odsto) korsnika je podijelila lozinku sa bliskim članom porodice, dok je svaki deseti (11 odsto) korisnik podijelio lozinku sa prijateljima, zbog čega je lozinka mogla biti hakovana.
Preko jedne petine (22 odsto) korisnika priznalo je da su zapisivali lozinke na papiru kako bi ih lakše zapamtili. Čak i ako je lozinka jaka, na ovaj način može biti izložena riziku, ako je neko drugi vidi i iskoristi.
“Najbolje lozinke nećete pronaći u rečniku. One su dugačke, sa velikim i malim karakterima, brojevima i znacima interpunkcije. Međutim, budući da korisnici imaju veliki broj online naloga u današnje vrijeme, nije jednostavno zapamtiti jaku lozinku za svaki nalog. Korišćenje rješenja za upravljanje lozinkama može da pomogne ljudima da riješe ovaj problem, kreiraju jake lozinke i značajno smanje rizik od hakovanja naloga”, objašnjava Močila.