Muzika film i TV

Kusturica pred današnju premijeru svog novog filma: Evo, tresem se kao prut

Na Kustendorfu će danas biti prikazan i najnoviji film Emira Kusturice “Na mliječnom putu”.

“Evo, tresem se ko prut (smijeh). Nešto čudno ima sa tim filmom. Imao je gromoglasnu premijeru u Veneciji, neviđenu premijeru u Lisabonu, imao je tri projekcije u Londonu, po Moskvi je krenuo da igra u 400 bioskopa, a kod nas… valjda se to u mom slučaju podrazumijeva. Kao…on je tu, on je skupio pare, on to može i svi samo čekaju da kažu: ‘Pa dobro je…”, rekao je tim povodom Emir Kusturica.

Prvi dan Kustendorfa, između ostalog, svakako su obilježile i riječi Emira Kusturice izgovorene u, možda desetak minuta, odnosno u trenucima dok se, u skladu sa praksom festivala, na platou ispred crkve Svetog Save čekao dolazak ruskog pisca Zahara Prilepina i finskog reditelja Anti Jokinena.

“Prilepin je sigurno najpoznatiji ruski pisac. Ono što sam pročitao, govori da je riječ o velikom književniku. Pripremajući ovaj, 10. Festival išli smo dublje u pamet i u otkrivanju novih ljudi. Gošća je recimo i mlada francuska glumica Viržin Efira koju možda očekuje nagrada “Cezar”. Najveća dobit “Kustendorfa” je Lav Dijaz, jedan od najvećih živih autora. Kinematografija nije ono što je bila prije 10 godina, ne postoje više filmovi kakve ja radim i meni slični, zato što je te filmove Holivud oteo. Nema kompromisa između cirkusa i ozbiljnosti kao što su bili veliki američki filmovi sedamdesetih godina. Danas je to industrija preuzela, taj estradni dio Holivuda koji zapravo drži Vašington, i u on u toj sprezi i plače i smije se. Na drugoj strani su filmovi koji se snimaju sa 80.000 dolara. I ti ljudi ostvare velike rezultate kao što je Lav napravio, iako mi je uz vino rekao i da bi volio da napravi film od makar dva miliona”, ispričao je Emir Kusturica i dodao:

“Mi smo pokrenuli festival kada je počela da se raspada kinematografija koju mi znamo iz prošlog vijeka, ali će ona da klasifikuje sve što se dešava i ove razne elektronske prozore kroz koje može da se klikne i vidi neki film ili serija, a oni će biti nemilosrdni bilo da je u pitanju Balzak ili Endi Vorhol. Devedesetih godina “Njujorker” je proglašavao Vorhola većim umjetnikom od Mikelanđela, što je, glupost jer različiti stilovi ne mogu da se porede. Vorhola se danas sjećaju samo provincijalci, a s druge strane imate Dijaza, autora sa Filipina, koji pravi svoje filmove po recepturi moralnih dilema, koje je Dostojevski uspostavio”, naveo je poznati reditelj.

On je istakao da su filmovi u ovogodišnjem takmičarskom programu možda ponajbolja selekcija od početka.

“To znači da se ohrabreni javljaju i da će takvi lakše činiti iskorak. Vjerujem da će u budućnosti, kada se otvore novi prozori kroz koje kinematografija može da se gleda, sve što vrijedi ostati, a ono drugo će odnijeti prolaznost”, objasnio je on.

Send this to a friend