Bolnici u Dobroti fali 50 kreveta i 300.000 eura

Direktor Specijalne bolnice za psihijatriju Dobrota u Kotoru Dragan Čabarkapa kazao je za “Dan” da im nedostaje preko 50 kreveta za takozvane sudske pacijente i da im je odlukom Fonda za zdravstveno osiguranje određeno 300.000 eura manje od iznosa potrebnog za normalno funkcionisanje u 2017. godini.

On je ukazao da nedostatak bolničkih kreveta i prostora dovodi do ogromnih problema prilikom prijema i smještaja, uz stalni bezbjednosni rizik. Čabarkapa je saopštio da na odjeljenju za zavisnike raspolažu 21 ležajem, a da se sedam osoba koje konzumiraju droge nalazi na listi čekanja. On smatra da fakture za liječenje sudskih pacijenata treba da plaćaju sudovi koji izriču mjere za liječenje u Dobroti i da je neophodno da država o tome povede računa.

“Pošto u Crnoj Gori nemamo sudsku bolnicu, svi takozvani sudski pacijenti sa izrečenim mjerama bezbjednosti, kao i mnogi pacijenti sa izrečenim kaznama zatvora, i dalje se liječe u ovoj bolnici. Na sudskom odjeljenju imamo 21 krevet, a u ustanovi se nalazi preko 70 sudskih pacijenata. Shodno Zakonu o zdravstvenom osiguranja, oni se ne smatraju osiguranicima Fonda, tako da je Fond za zdravstveno osiguranje počeo da vraća fakture za njihovo liječenje i boravak u našoj bolnici za vrijeme izvršenja sudskih mjera. Nemamo uslova za prihvat žena zavisnica koje moraju da se liječe. Poseban problem je starost objekata i njihovo održavanje, kao i problem obezbjeđenja i grijanja u zimskim uslovima zbog malog kapaciteta zastarele bolničke trafostanice jer se cijela bolnica grije na struju”, kazao je Čabarkapa.

On je dodao da su dugogodišnji problem psihijatrijske bolnice hronični pacijenti koji iz socijalnih razloga nemaju kuda da odu, a ima ih preko 100.

“O tome smo više puta razgovarali sa nadležnima u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, ali nijesmo uspjeli da riješimo taj problem. Tu su još i raseljena lica, izbjeglice, strani državljani, veliki broj neosiguranih i socijalno nezbrinutih lica, što sve pada na teret bolnice jer nije regulisan način naplate usluga koje se njima pružaju. Sve to otežava liječenje akutnih pacijenata, ugrožava materijalni status ustanove i u velikoj mjeri otežava rad oko 150 zaposlenih sa znatnim znanjima, stručnošću i iskustvom”,  naglasio je Čabarkapa.

Kaže i da su nedostatak novca iz budžeta uspjeli da prebrode u decembru 2016. godine kroz rebalans budžeta.

“O svim navedenim problemima i otvorenim pitanjima razgovarao sam sa direktorom Fonda za zdravstveno osiguranje Seadom Čirgićem, a uskoro očekujem i razgovor sa ministrom zdravlja Kenanom Hrapovićem. Naša bolnica, suprotno savremenim trendovima liječenja, umjesto da se kreće ka procesu deinstitucionalizacije, izložena je daljim pritiscima na povećanje broja hospitalizovanih pacijenata”, rekao je Čabarkapa.

On podsjeća da je bolnica ima kapacitet da primi 241 pacijenata, a da ih u prosjeku imaju do 40 više, što je jedinstven slučaj u regionu.

“U odnosu na druge ustanove u Crnoj Gori koje se bave bolničkim liječenjem psihijatrijskih bolesnika, ova ustanova je specifična po tome što jedina sprovodi prisilne psihijatrijske hospitalizacije. Većina forenzičkih pacijenata u Crnoj Gori se tretira kod nas i jedini posjedujemo odjeljenja za produženo i hronično liječenje, na kojima se vrši višegodišnja hospitalizacija pacijenata. Samo u našoj ustanovi postoje posebne jedinice za hospitalni tretman zavisnika od alkohola i narkotika”, naveo je Čabarkapa.