Porast broja pacijenata sa stomačnim i respiratornim tegobama je očekivan jer su te infekcije, kazala je za Dnevne novine dr Jelena Šćekić iz podgoričkog Doma zdravlja, karakteristične za ovo doba godine i svake godine se pojavljuju u ljetnjim mjesecima.
Uglavnom je riječ o mladim ljudima koji, kako je rekla, žive brzo pa jedu prvo što im dođe pod ruku.
“Broj pacijenata sa digestivnim tegobama je na nivou prošlogodišnjih, ali je povećan u odnosu na prethodne mjesece. Respiratorne infekcije su takođe prisutne, ne u tako velikom broju”, kazala je Šćekić.
Pacijenti sa tegobama izazvanim stomačnim virusom, kako je rekla, uglavnom se žale na mučninu, dijareju, malaksalost, glavobolju, grčeve u stomaku, dok temperatura nije prisutna kod svih pacijenata.
Da bi se zaštitili od stomačne infekcije i ostali zdravi, važna je prevencija, a u ovom slučaju to je, kako je rekla, lična higijena.
“Stomačni virus se prenosim kontaktom, odnosno sa čovjeka na čovjeka, pa treba izbjegavati rukovanje sa oboljelom osobom. Treba često da peremo ruke, da vodimo računa kako koristimo hranu, prije upotrebe voće i povrće dobro operemo. Na visokim temperaturama namirnice se lako kvare, što može dovesti do trovanja hranom, pa treba povesti računa i o tome gdje je kupujemo, naročito ako je riječ o brzoj hrani, mljevenom mesu, jajima, kolačima, sladoledu…”, kazala je Šćekić.
Takođe, kako je rekla, poželjno je da se ne izlažu visokim temperaturama, uzimaju dovoljno tečnosti i jačaju imunitet.
Tegobe i stomačnih i respiratornih infekcija obično traju pet do šest dana pa građanima koji obole prvih nekoliko dana, Šćekić savjetuje da se kod kuće liječe simptomatski, odnosno da obaraju temperaturu, koriste probiotik, piju dovoljno tečnosti, nikako voćne sokove i sprovode dijetalnu ishranu.
“Ona podrazumijeva suvi keks, dvopek, bareno povrće, supice iz kesice, nikako masti i jaku hranu. Ukoliko osoba ima dijareju, povesti računa da ne dehidrira, uzimati vodu oralno gutljaj po gutljaj i jesti supice da nadoknade minerale”, savjetovala je Šćekić.
Ukoliko se i pored svega toga simptomi i visoka temperatura održavaju i nema poboljšanja neophodno je, kaže, da se jave ljekaru kako bi se utvrdilo da nije slučajno neka bakterijska infekcija, kao na primjer salmonela u pitanju, a koja se drugačije liječi. Ukoliko je osoba dehidrirala, potrebno je uključiti neki infuzioni rastvor, da se popravi elektrolitni status i nadoknadi tečnost.
Oboljeli od respiratornih infekcija, kaže Šćekić, uglavnom se žale na bol u grlu, grebanje, blago povišenu temperaturu, bol u projekciji sinusa, a kod rijetkih je prisutna i gnojna angina.
“Što se tiče respiratornih infekcija, zapazila sam da mi se pacijenti uglavnom žale da im je to zbog upotrebe rashladnih uređaja kod kuće i u automobilu. Osobe čiji je respiratorni sistem osjetljiv i sklone su upalama sinusa, sad se javljaju zbog tih problema i njima savjetujemo da povedu računa da ne bude velika razlika između temperature u prostoriji i spoljne”, kazala je Šćekic.
Virusi koji izazivaju respiratorne infekcije takođe se prenose kapljično, odnosno kijanjem, kašljanjem i rukovanjem, pa je i kod njih, dodaje, važna lična higijena i često pranje ruku, kao i pravilna odnosno jednokratna upotreba maramica.
Kod respiratornih infekcija isto, ako su virusne, ističe Šćekić, nema mjesta antibioticima.
