Kolumne

Početak gradnje budućnosti EU

Piše, Mirza Mulešković,

šef Sektora za međunarodnu saradnju i projekte u Uniji poslodavaca Crne Gore

U moru nacionalnih informacija, suočavajući se sa problemima i izazovima, Crna Gora ne smije da zaboravi da su narednih sedam dana možda upravo presudni za našu budućnost, početak korjenitih promjena. Zašto? Odgovor na to može se dobiti ukoliko se posmatraju tri datuma: 1.mart – dan usvajanja Bijele knjige-budućnost Evrope; 25.mart- Evropski samit 2017. gdje će biti predstavljena Bijela knjiga, ali i obilježena 60-godišnjica Rimskog ugovora; 29. mart- Velika Britanija pokreće član 50 Lisabonskog sporazuma.

Dodatni vjetar u leđa

Samo kratko treba pomenuti upravo posljednji datum, datum koji će biti zapisan u istoriji EU.

Još uvijek se ne zna kako će se sistem EU prilagoditi nastaloj situaciji, da li će to uticati na tržište EU, da li će se osjećati negativni trendovi, i sa druge strane da li će se to osjetiti na tržište Velike Britanije. Iako smo krenuli u proces koji će promijeniti politički koncept EU, koji će promijeniti ekonomski koncept EU, ipak, vjerujem da će sve to samo dodatno ojačati, a sa druge strane sve to će Crnoj Gori dati dodatni vjetar u leđa da ubrza reforme i da na formalan način postane članica EU.

Jasno je, Evropa u trenutnom obliku ne može funkcionisati jer su izazovi, koji su obilježili posljednjih nekoliko godina, na površinu izgurali sve nedostatke takve forme. Upravo iz tog razloga moralo se raditi na kreiranju mjera i akcija koje će u korijenu promijeniti funkcionisanje Evropske unije.

Tako je 1. marta usvojena gore pomenuta Bijela knjiga, ona koja je isključivi produkt nedostataka Evrope, ona koja nudi predloge i rješenja za krizu u Evropi i dokument koji će biti okosnica rada svih nas. U ovom dijelu postavlja se samo pitanje da li je Bijela knjiga budućnost Evrope, dovoljna da ubijedi Francusku i Njemačku da ostanu na evropskom putu. Ipak, iako naizgled u krizi Evropska unija i dalje postavlja granice, diktira stanje. Tako je EU lider u poštovanju ljudskih prava, lider u kreiranju slobodnog tržišta ali i na kraju, zemlje EU su one koje učestvuju sa preko 27 odsto u ukupnom svjetskom BDP-u.

Ovdje svi treba da se zapitamo, i da vjerujemo u to, da je Evropa odlučila da se okrene pravcu razvoja. Upravo prioriteti koji su postavljeni i koji karakterišu EU nam ukazuju na to da postoji želja, da postoje inicijative da EU krene u pravcu slobodnog tržišta, u pravcu ekonomskog rasta i razvoja. Samo neki od prioritetnih oblasti EU su zajedničko evropsko tržište, najznačajniji temelj EU koji se mora sačuvati, mora se sačuvati sloboda tog tržišta, te graditi bolja konkurentnost, industrijska politika i nova industrijska revolucija, međunarodna trgovina, inovacije i preduzetništvo i na kraju veoma značajan faktor konkurentnost kompanija. Upravo reforma Evrope mora biti u svijetlu jačanja konkurentnosti, jer ipak ekonomska snaga je ključ uspjeha.

Mogući scenario

Sa druge strane, Bijela knjiga budućnost Evrope u svom tekstu predlaže pet scenarija za obnovu i ponovno rođenje Evropske unije.

Scenario 1:

Ne odustajemo. Upravo scenario koji se odnosi na povećanje novih radnih mjesta, razvoj, investicije u cilju jačanja tržišta, a pri svemu tome dodatna ulaganja u digitalizaciju, energetiku i infrastrukturu, te unapređenje međunarodnih ugovora i održavanje i jačanje monetarnog sistema.

Scenario 2

Samo zajedničko tržište. Ovaj scenario predviđa da funkcionisanje jedinstvenog tržišta postaje glavni razlog postojanja EU27, što možda nije bilo slučaj u posljednjem periodu, ali će zasigurno biti u fokusu budućeg djelovanja EU. Ovo će doprinijeti približavanju različitih društava jedno drugom.

Scenario 3

Oni koji žele više, čine više. Iz ugla ekonomiste, jedan od najperspektivnijih prioriteta. EU je postavila princip, da države koje to žele, zajedničkim akcijama mogu da urade više. Kreiranje i povezivanje privrede, umrežavanje raznih poslova, sve su to stvari koje će doprinijeti razvoju EU, doprinijeti stvaranju ekonomski moćne Evrope koj a je to bila, koj a to jeste i koja će biti i u narednom periodu.

Scenario 4

Činiti manje, ali učinkovitije. Fokusiranje aktivnosti EU u manjem broju područja ali veoma konkretnije.

EU27 pojačava napore u područjima kao što su inovacije, trgovina, sigurnost, migracije,

upravljanje granicama i odbrana. Radi na jačanju naučno istraživačkog rada, sve u svemu radi na jačanju visoko kvalitetnih proizvoda koji će biti ne samo konkurentni, već prvi na svjetskim tržištima.

Scenario 5

Zajedno činimo mnogo više. Scenario koji uključuje bližu saradnju članica, veoma brže donošenje odluka, što znači fleksibilniji sistem EU, što je bilo neophodno postići.

EU agenda prioritet

Moramo početi da razmišljamo o pomenutim stvarima. EU agenda nam mora biti prioritet u svim oblastima, a u ovom trenutku jasno je da kreiranje budućnosti Evrope počinje, i tu Crna Gora treba da da doprinos. Neko iz Crne Gore, neko za Crnu Goru to već danas radi u Rimu!

Sistemi se ne stvaraju preko noći, ali se stvaraju preko pojedinca, svaki glas je bitan. Moramo konačno shvatiti da iako jedan mali glas, glas našeg naroda može uticati na to kako će EU izgledati za pet, deset i mnogo više godina. Istina, ovo bi trebala da nam bude obaveza, jer ipak, mi smo već dio evropskog društva, tako da budimo upravo kao Evropljani, iskoristimo svoje slobode i kreirajmo budućnost kakvu želimo. Kako je Hesse to već rekao: da bi se rodio, moraš da uništiš jedan svijet, možda je ovo taj trenutak, treba ga iskoristiti i dati svoj doprinos, dati doprinos građenju budućnosti.

Send this to a friend