Trideset godina postojanja manifestacije „Barski ljetopis” veliki je jubilej koji će ove godine Barani i svi ljubitelji umjetnosti proslaviti od 17. juna do 20. avgusta. Za razliku od prethodnih godina, ovo izdanje Festivala trajaće znatno duže, a za to je zaslužna nova direktorica manifestacije Ksenija Popović, koja sa saradnicima želi da povrati značaj „Ljetopisa” na aktuelnoj crnogorskoj kulturnoj sceni.
U intervjuu za Pobjedu, Popović je najavila brojne novosti i istakla da od ovog jubileja očekuje da postavi osnovu za sve kvalitetnija buduća izdanja „Ljetopisa”.
Sa kakvim ambicijama ste prihvatili posao direktorice festivala „Barski ljetopis”?
“Najljepša stvar je kada profesionalnu ambiciju možete obojiti ličnom emocijom, koja u mom slučaju ima duboke i usuđujem se reći veoma čvrste korijene porodične tradicije koja se stvarala i trajala u Baru. Posao direktorice festivala za mene je jedinstvena prilika da pružim doprinos daljem razvoju grada iz kojeg potičem, te da na neki način u najznačajniju gradsku manifestaciju unesem najljepši kolorit ideja i emocija koje sam izgrađivala upravo u Baru. Dakle, obaveza je i te kako i u ličnoj i u profesionalnoj ravni”.
Na koji način Vas obavezuje jubilej tri decenije od postojanja manifestacije?
“Ljetopis je za ovih trideset godina prešao trnovit put i opstao zahvaljujući onima koji su ga gradili i vjerovali u moć stvaralaštva i kulture, kao ključna manifestacija barskog ljeta i prepoznatljiv umjetnički potencijal crnogorske javne scene. Kulturni centar iz Bara i čelnici opštine ocijenili su da je jubilej dobra prilika da se Festival osvježi i unaprijedi, i meni učinili čast da doprinesem tom napretku. Organizaciona ekipa već od oktobra predano radi na ovom projektu, odlučna da Ljetopisu povrati mjesto koje mu pripada na kulturnoj sceni i da upravo od jubilarne edicije postavi temelje za buduća, sve uspješnija izdanja”.
Šta će biti glavni tematski okvir ovogodišnjeg Festivala?
“Osnovni koncept Barskog ljetopisa je promocija kulture i vrijednih umjetničkih sadržaja, koji su karakteristični za grad Bar, koji izviru iz njegovog viševjekovnog trajanja i koje publika iz zemlje i inostranstva uvijek rado prihvata. Ideja je da atraktivnim programima, bez posebnih slogana, barskoj publici i brojnim gostima ponudimo kvalitetan i raznovrstan umjetnički izraz, čime bi se njihov boravak u gradu učinio sadržajnijim, a koji bi doprinio daljem ekonomskom razvoju grada, posebno u kontekstu produženja turističke sezone. Naime, Festival će od ove godine trajati duplo duže, preciznije od 17. juna do 20. avgusta i biće podijeljen u dva komplementarna segmenta-Večernju scenu, koja je tradicionalnog tipa, i prateći program, koji ima za cilj da vrati umjetnost među ljude kroz sadržaje koji će tražiti publiku, umjesto da publika traži njih”.
U startu ste napravili i izvjesne izmjene u uredničkom timu, pa će, recimo, pozorišni program selektovati kritičarka Maja Mrđenović. Da li to znači da namjeravate da teatar na neki način postavite u fokus Festivala?
“Napravila sam samo jednu izmjenu u uredničkom timu i birala novog selektora, odnosno selektorku dramskog programa, dok ostale selekcije i ove godine potpisuju Mila Čordašević za literarni, Milun Lutovac za likovni i Vladimir Domazetović za muzički program. U tim je ušla i Vesna Vujošević-Labović kao selektorka i producentkinja pratećeg programa. Što se fokusa Festivala tiče, vjerujem da je teatar sam po sebi središte svake manifestacije u kojem postoji kao segment, jer predstave privlače najbrojniju publiku, ali i iziskuju najviše sredstava. Prošlih godina su na Ljetopisu gostovale dobre predstave i moja odluka nije imala za cilj da na bilo koji način omalovažim ljude koji su ranije radili na Festivalu, štaviše, osjećam ogromnu obavezu prema vrijednom legatu koji su nam ostavili. Ali ponekad je potrebno dati glas nekim novim generacijama, koje na pozorište i na kulturu gledaju drugim očima i čuti što imaju da kažu, naučiti od njih”.
Za sada je izvjesno da će Festival ove godine realizovati predstavu „Orkanski visovi”. Šta je presudno uticalo da se baš odlučite za ovaj poznati roman Emili Bronte?
“Osim što je u pitanju atraktivni naslov koji nikada nije postavljen na Balkanu, a koji je doživio više produkcija u inostranstvu, „Orkanske visove” smo odabrali zato što vjerujemo da je priča o gorštacima, čiji su međusobni odnosi veoma surovi i lišeni nježnosti, i o njihovom surovom odnosu prema napuštenom djetetu, tema koju crnogorska publika može shvatiti i sa njom se poistovjetiti. Predstavu radimo u koprodukciji sa „Zetskim domom“, a premijera je planirana za 20. jul”.
Još ranije je najavljeno da će predstavu režirati hrvatska rediteljka Dora Ruždjak-Podolski. Ko će sve od crnogorskih umjetnika imati priliku da se dokaže u ovom projektu?
“Želim da naglasim da je uređivačka politika Barskog ljetopisa da za pozorišne produkcije u kojima učestvuje kao većinski producent poziva velika regionalna rediteljska imena da sarađuju isključivo sa crnogorskim glumcima i pozorišnim djelatnicima. Smatramo da to na pravi način valorizuje naše umjetnike, daje im priliku za sticanje dodatnih dragocjenih iskustava i ne ponižava ih u odnosu na kolege iz regiona, koje prečesto bez osnova tretiramo kao superiorne. U ovom slučaju, hrvatska rediteljka Dora Ruždjak-Podolski, koja iza sebe ima preko sedamdeset režija u regionu i svijetu, uključujući predstavu „Amadeus“ na Gradu teatru, udružila je snage sa crnogorskom dramskom spisateljicom Stelom Mišković, scenografkinjom Jelenom Tomašević, kompozitorkom Bobanom Dabović i kostimografkinjom Linom Leković; ulogu Hitklifa tumačiće Momčilo Otašević, Kristina Stevović će igrati Keti, dok su za sada takođe potvrđeni angažmani Emira Ćatovića, Jelene Simić, Katarine Krek i Vula Markovića”.
Možete li već sada otkriti šta će obilježiti književni program, a šta likovni i muzički?
“Selektorka literarnog programa opredijelila se za promocije najnovijih izdanja raznolike žanrovske forme domaćih autora iz Bara i Crne Gore, gostovanja poznatih pisaca iz regiona, koji su svojim djelima obilježili prošlu godinu, kao i jednog književnika internacionalnog formata. Što se likovnog programa tiče, fokus je na velikim imenima crnogorske likovne scene, uz poseban osvrt na vezu njihovog stvaralačkog izraza sa djelom Petra Drugog Petrovića Njegoša (četiri izložbe), dok će dvije izložbe biti međunarodnog karaktera. U okviru muzičkog programa, Ljetopis će obilježiti kvalitetna klasična muzika, sa koncertima internacionalnih i domaćih gostiju. Prateći program će, takođe, nuditi sadržaje iz svih pobrojanih segmenata, uz dodatak filmskog”.
Barski ljetopis godinama je tavorio u sjenci Grada teatra i KotorArta. Za promjenu koncepcije i napredak, prema zvaničnoj verziji osnivača, uvijek su bile potrebne veće pare. Mogu li ideje spasiti Festival u uslovima ne tako sjajne materijalne situacije?
“Festival ne može imati kvalitet bez finansijske potpore, ali ni bez dobrih ideja. Naravno da veća finansijska sredstva omogućavaju veću slobodu odabira programa, ali smo isto tako bili svjedoci umjetničkih projekata u koje su uložena velika sredstva, a rezultat nije bio zadovoljavajući. Dakle, da budemo krajnje jasni i otvoreni Barski ljetopis ne spada u red skupih projekata. Kad vidite broj dana i raznorodnost projekata i događaja, lako se da zaključiti da jubilarnu ediciju realizujemo striktno vodeći računa o dugoročnoj održivosti i ekonomskoj opravdanosti svake pojedinačne aktivnosti. Zbog toga smo odlučili da pokušamo realizovati po jedan ambiciozniji projekat u svim segmentima, a da u preostalim programima publici ponudimo manje formate izraženog i priznatog renomea”.
Hoće li u tom smislu finansijska podrška Festivalu ove godine biti veća?
“Da, finansijska podrška Festivalu je veća nego prethodnih godina. U godini jubileja, opština Bar i predsjednik Srzentić prepoznali su mogućnosti za revitalizaciju manifestacije koja gradu i državi treba da generiše unaprijeđeni kvalitet. Prilika je da se istakne kako se nadamo i pomoći posredstvom konkursa Ministarstva kulture, kao i sponzorstvima privatnih firmi i društvenih subjekata. Već smo dobili podršku Fondacije Petrović Njegoš za jednu od pomenutih izložbi”.
Svaki ljetnji festival trudi se da ima neku svoju posebnost. Šta u toj priči može biti „adut“ Barskog ljetopisa?
“Grad. Ljudi. Publika. Usudila bih se reći najviše Baranke i Barani. Smatram da su upravo oni ovaj Festival činili značajnim i uspješnim. Posredstvom Festivala komuniciralo se sa publikom različitih profila, a jedinstvenost grada Bara, o kojem sam ranije govorila, svakako je vrijednost koja briše granice. Novine koje smo planirali za jubilarno izdanje, nova energija i iskrena namjera sa kojom smo moji saradnici i ja uplovili u ovaj projekat, podsjetiće nas da umjetnost i kultura moraju biti dostupni svima. Upravo u tom segmentu želimo da Barski ljetopis smjestimo u srca svih koji posjećuju grad i da u vremenu koje dolazi bude ono divno mjesto na crnogorskoj obali u kojem se dešavaju najinspirativniji susreti i svjedoči stvaralačkom uspjehu”.
Hoće li ove godine biti moguće uraditi još jednu predstavu u festivalskoj produkciji ili koprodukciji?
“Cilj nam je da svake godine imamo makar jednu veliku produkciju, uz mogućnost učešća u nekom projektu kao manjinski koproducent ili produkcije drugog, finansijski manje zahtjevnog komada. Već razgovaramo o učešću, kao manjinski koproducenti, u jednom regionalnom pozorišnom projektu sljedeće godine, ali za ovo izdanje Festivala ćemo se zadržati na Orkanskim visovima”.
Brojne lokacije koje mogu biti iznova valorizovane
Svi festivali na Primorju trude se da programe vežu za ambijentalne scene i prostore oko kojih cirkuliše publika. Kako Vi vidite ambijentalne mogućnosti Bara za potrebe umjetničkih programa?
“Riječ je o ambijentalnosti koja podrazumijeva korak dalje od pukog igranja na otvorenom ili adekvatnog uklapanja mjesta radnje određenog komada u gradski prostor, ka umjetničkoj konceptualizaciji prostora, u kojoj on postaje metaforičan, djelatan, suštinski dio samog umjetničkog čina. Bar je grad velike i bogate istorije, mjesto susreta civilizacija i zagrljaja kultura. Njegovo dugo istorijsko trajanje ostavilo nam je brojne lokacije koje mogu biti iznova valorizovane, a sigurna sam da nema boljeg okvira za tako nešto od programa uramljenih u koncept Barskog ljetopisa”.
