Loše raspoloženje može biti korisno, otkriva klinička studija iz Australije. Naime, takvo raspoloženje omogućuje osobi da bude manje naivna, poboljšava memoriju i prosuđivanje drugih osoba.
Pozitivno raspoloženje povećava kreativnost, fleksibilnost i saradnju, dok negativno povećava pažnju, pažljivo razmišljanje i analiziranje svijeta oko sebe. Negativno raspoloženje podstiče način razmišljanja potreban za situacije koje su zahtjevnije.
Naučnici su sproveli više eksperimenata izazivajući veselo ili tužno raspoloženje prikazivanjem filmova i potom evociranjem pozitivnih ili negativnih scena.
Negativno raspoložene osobe bile su manje sklone da donose brzoplete zaključke bazirane na rasnim i religijskim predrasudama i pravile su manje greške kada su bile upitane da se prisjete detalja događaja kojem su prisustvovale. Blago negativno raspoloženje podstiče konkretnu, prilagodljivu i uspješniju komunikaciju.
Pozitivno raspoloženje nije uvijek poželjno. Osobe sa negativnom raspoloženjem manje su sklone da prave greške u prosuđivanju, stabilne su u iskazivanju detalja događaja kojima su prisustvovale i njihovi zaključci su efektivniji i boljeg kvaliteta.
