Objavljen tajni dokument Kremlja za destabilizaciju Moldavije

U petak je Džon Kirbi, portparol američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost, dao iznenađujuću izjavu na konferenciji za štampu u Bijeloj kući.

Planovi Kremlja za rušenje još jedne evropske demokratije

Američke obavještajne službe, rekao je Kirbi, utvrdile su da Kremlj planira da sruši još jednu evropsku demokratiju. „Ruski akteri, neki sa stvarnim vezama sa ruskim obavještajnim službama, nastoje da organizuju i iskoriste proteste u Moldaviji kao osnovu za podsticanje pobune protiv moldavske vlade“, rekao je Kirbi.

Kako je planirano, u nedjelju su u Moldaviji održane antivladine demonstracije. Hiljade ljudi marširalo je centrom glavnog grada Kišinjeva mašući plavom, žutom i crvenom zastavom Moldavije dok su prolazili pored zgrade nacionalnog parlamenta i vlade. „Dole Maia Sandu!“ skandirali su demonstranti, misleći na izuzetno proevropsku predsjednicu Moldavije, piše Jahu njuz.

Prijetnje bombom, hapšenja stranaca…

Lokalna policija uhapsila je 54 demonstranta zbog narušavanja javnog reda i mira, od kojih su skoro polovina bili maloljetnici. Policija je takođe saopštila da su primljene četiri prijetnje bombom širom zemlje, jedna od njih na međunarodnom aerodromu. Granična policija Moldavije je u međuvremenu saopštila da je spriječila osumnjičenog plaćenika iz Vagnerove grupe da uđe u zemlju za nedjelju dana u kojoj je to isto pokušalo da uradi još 181 stranac.

Ali geopolitičke ambicije ruskog predsjednika Vladimira Putina za Moldaviju daleko prevazilaze takve proteste. Jahu njuz je dobio interni strateški dokument od Putinove predsjedničke administracije koji otkriva planove Moskve za Moldaviju, malu državu stisnutu između ratom razorene Ukrajine i NATO-a i članice Evropske unije Rumunije.

Šta se nalazi u internom dokumentu Putinove administracije?

Dokument je dio saradnje izvještavanja sa brojnim evropskim medijskim organizacijama: Delfi Estonija, švedske novine Expressen, Dossier Center sa sjedištem u Londonu, Kyiv Independent, Rise Moldova, Frontstory, VSquare, Süddeutsche Zeitung, Westdeutscher Rundfunk (WDR) i Norddeutscher Rundfunk.

Dokument potiče iz iste Predsjedničke administracije za prekograničnu saradnju, koja je razvila sličnu strategiju za aneksiju Bjelorusije. Strategija za Moldaviju, prema izvoru koji ju je otkrio, izrađena je u jesen 2021. godine, kao i njen bjeloruski kolega, uz pomoć ruskog Generalštaba Oružanih snaga i glavnih moskovskih obavještajnih službi: FSB, SVR i GRU.

Strategija Rusije za Moldaviju je usmjerena na „suprotstavljanje pokušajima spoljnih aktera (prije svega Sjedinjenih Američkih Država, zemalja Evropske unije, Turske i Ukrajine) da se miješaju u unutrašnje stvari Moldavije u cilju jačanja uticaja NATO-a i slabljenja pozicija Ruska Federacija“.

Njime se predviđa pridruživanje Moldavije Evroazijskoj ekonomskoj uniji koju predvodi Rusija i Ugovoru o kolektivnoj bezbjednosti, ruskoj verziji NATO-a. Plan ima za cilj da neutrališe sve poteze moldavske vlade da protjera rusko vojno prisustvo u Pridnjestrovlju, otcijepljenoj autonomnoj oblasti koju podržava Moskva i koja je međunarodno priznata kao dio Moldavije.

Jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi

Moldavija ima oko 2,6 miliona stanovnika. U prvim mjesecima ruske invazije na Ukrajinu, primila je 430.000 izbjeglica, više nego bilo koja druga zemlja u pogledu domaćeg stanovništva. Nevjerovatno slaba privreda Moldavije – ona je jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi – generalno se smatra glavnom preprekom ako ruski rat pređe njene granice.

Mogućnost da Putin koristi Pridnjestrovlje kao pozornicu za upravo takav događaj izaziva zabrinutost ne samo u Kišinjevu, već povremeno i u Kijevu i Vašingtonu.

Moldavskom premijeru Dorinu Rečenu, koji je preuzeo dužnost u februaru, prikazan je dokument prošle nedjelje u sali za sastanke na petom spratu njegove kancelarije u Kišinjevu, prostoriji ukrašenoj zastavama EU i Moldavije. Recean, bivši predsjednikov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, potvrdio je da sadržaj plana Kremlja odražava ono što on i mnogi u njegovoj liberalnoj vladi odavno znaju.

„Rusi su dugo pokušavali da obezbijede da Moldavija izgubi suverenitet“

„Rusi su veoma dugo pokušavali da obezbijede da Moldavija izgubi suverenitet nad svojom spoljnom politikom“, rekao je Rečen.

Prema Dejvidu Krameru, bivšem zvaničniku Stejt departmenta: „Iako jedva priznaje Moldaviju kao posebnu državu, dokument tretira Moldaviju kao savitljiv satelit nad kojim može da vrši kontrolu i uticaj, dok nastoji da blokira zapadni uticaj. Ovo je tipično za stav Kremlja prema svim svojim susjedima i naglašava cilj održavanja dobro kontrolisane sfere uticaja“.

Plan za Moldaviju, opet paralelno sa planom za Bjelorusiju, podijeljen je na tri različita poglavlja: politički, vojni i odbrambeni sektor; humanitarni sektor; i sektori trgovine i privrede. Ovim naslovima su navedeni ciljevi koje bi autori željeli da ostvare kratkoročno (do 2022), srednjoročno (do 2025) i dugoročno (do 2030). Ta posljednja ciljna godina, kaže se u dokumentu, trebalo bi da donese „stvaranje stabilnih proruskih uticaja u moldavskim političkim i ekonomskim elitama“.

Bjelorusija pored Rusije, Moldavija pored Ukrajine

Ali Bjelorusija i Moldavija su na veoma različitim putanjama. Kako je Bjelorusija postajala sve vezanija za Moskvu i konsolidovala sopstveni autoritarizam, Moldavija se pridružila Ukrajini u udaljavanju od ruske orbite ka Zapadu.

Rusija ne dozvoljava zemljama bivšeg sovjetskog bloka da jednostavno odu; ona obično krivi SAD, NATO i EU za unutrašnje miješanje za koje je i sama specijalizovana. Prozapadna politika ponekad može da dovede do vojne akcije – Rusija je napala Ukrajinu prošle godine i Gruziju 2008. – pošto su lideri obje zemlje tražili bliže veze sa Vašingtonom i Briselom.

„Rukovodstvo Moldavije je zauzelo jasan prozapadni kurs. Tako da strateški ciljevi Kremlja vremenom postaju sve teži, a ne lakši za postizanje. Stalno povećavaju pritisak i koriste sve agresivnije taktike da bi postigli te ciljeve“, rekao je zapadni obavještajni zvaničnik Jahu njuzu da on poznaje strateški dokument iz prve ruke.

Sandu, bivša ekonomistkinja Svjetske banke, obrazovana na Harvardu, pobijedila je na predsjedničkim izborima 2020. u Moldaviji protiv tadašnjeg proruskog predsjednika. A 2021. godine, prozapadna Partija akcije i solidarnosti (PAS) osvojila je veliku većinu u moldavskom parlamentu i započela proces integracije u EU. Moldavija je, zajedno sa Ukrajinom, prošlog ljeta dobila status kandidata za članstvo u EU, a javna podrška pridruživanju dostigla je 63 odsto, prema anketi koju je sproveo Međunarodni republikanski institut u novembru.

Kremlj želi da vrati Moldaviju u rusku sferu uticaja

Prema zapadnim obavještajnim zvaničnicima, cilj Kremlja je da Moldaviju vrati u sferu uticaja Rusije. Putinov arsenal u tom pogledu nisu tenkovi i borbeni avioni, kao u Ukrajini, već oružje političkog ratovanja: infiltriranje u zemlju sa ruskim obavještajnim operativcima i podsticanje antidemokratskih aktivnosti korišćenjem plaćenih ili ideološki lojalnih agenata uticaja.

Sandu je u februaru direktno optužila Moskvu da planira da zbaci njenu vladu: „Plan je uključivao sabotaže i vojno obučene ljude prerušene u civile da izvode nasilne akcije, napadaju vladine zgrade i uzimaju taoce“.

Antivladini protesti, podržani od strane političke stranke SOR naklonjene Moskvi, potresli su Moldaviju prošlog septembra i nastavili su se tokom cijele zime usred energetske krize u zemlji, koja zavisi od ruskog gasa. Nakon što je Rusija zaprijetila da će podići cijene i smanjiti snabdijevanje Moldavijom, Kišinjev je u decembru najavio da će prestati da koristi ruski gas – prvi put u svojoj postsovjetskoj istoriji.

Šta traže demonstranti protiv Sandu?

Od ruske invazije na Ukrajinu prošlog februara, Kremlj je koristio prijetnju prekidom snabdijevanja energijom da odvrati zapadnu vojnu i diplomatsku podršku Kijevu. Evropa se borila da oštro sankcioniše Rusiju i pronađe alternativne izvore nafte i gasa za održavanje tokom zimske sezone. Ali kako se proljeće približavalo, ruska prijetnja uglavnom nije uspjela da odbije ukrajinske dobrotvore.

Zaista, glavna tema protesta protiv Sandu je zahtjev da vlada subvencioniše visoke cijene komunalnih usluga. „Želimo da obavezujemo našu vladu da plaća račune za grijanje, struju i gas za tri zimska mjeseca, decembar, januar i februar, za sve naše građane“, Marina Tauber, potpredsjednica opozicione stranke SOR i glavni organizator nedjeljnog protesta , rekla je Jahu njuzu. Tauber je kategorički negirala da je njenu stranku finansirala Rusija.

Uprkos tome, nekoliko medija je izvijestilo da stranka SOR, koju predvodi proruski oligarh Ilan Šor, plaća demonstrantima da se pojave.

„Stoje ispred škola i pozivaju tinejdžere na protest“

Kšištof Lisek, bivši poljski parlamentarac, a sada programski direktor Međunarodnog republikanskog instituta sa sjedištem u Kišinjevu, rekao je za Jahu njuz da Šor dovodi ljude autobusima iz svog rodnog grada Orheja, oko 40 kilometara sjeverno od Kišinjeva, gde je oligarh napravio zabavni park i očistio lokalno jezero. Aktivisti njegove stranke čak stoje ispred škola i ohrabruju tinejdžere da učestvuju u protestima, rekao je Lisek.

U oktobru je Dojče vele izvijestio da demonstranti zarađuju 20 eura dnevno i 80 eura noću, što je značajan iznos za prosječnog Moldavca.

Elena Marzac, moldavska bezbjednosna analitičarka koja je provela devet godina radeći na saradnji Moldavije i NATO-a, rekla je da su neki od demonstranata iz siromašnijih područja plaćeni samo 10 eura dnevno, što Jahu njuz nije mogao nezavisno da potvrdi. Istovremeno, moldavski novinari su na društvenim mrežama objavili video snimke pijanih demonstranata kako se hvale novcem koji su dobili.

„Očigledno je da Rusija sufinansira ove proteste“

„Očigledno, Rusija sufinansira ove proteste i pokušaje destabilizacije zemlje. Oni žele da regrutuju jake momke da napadnu policiju, da napadaju vladine zgrade i kompanije i izazovu provokacije koje bi dovele do destabilizacije“, rekao je Rečean za Jahu njuz.

Šor je veoma kontroverzan biznismen u moldavskoj politici. Uhapšen je pod optužbom za pranje novca i pronevjeru u vezi sa krađom milijardi dolara iz moldavskih banaka 2014. Šor je suprug ruske pop pjevačice Jasmin, koju je Putin proglasio za počasnog umjetnika Rusije. Živi u egzilu u Izraelu i tražen je u vezi sa navodnom prevarom u svojoj domovini.

Ministarstvo finansija SAD sankcionisalo je Šora u oktobru 2022, navodeći da je on bio instrument ruskog plana za podrivanje izbora u Moldaviji i nastojanja zemlje za članstvo u EU.

„Da bi ispunio ovaj plan, Šor je radio sa ruskim građanima na stvaranju političkog saveza za kontrolu nad moldavskim parlamentom, koji bi potom podržao nekoliko zakona u interesu Ruske Federacije“, saopštila je američka vlada.

Strategija Kremlja se ne odnosi samo na izbore

Ovi navodi se poklapaju sa dokumentom ruske vlade do kojeg je došao Jahu njuz. Prema ruskom planu, strategija Kremlja ide ne samo ka izborima, već i ka onome što naziva „humanitarnim sektorom“ Moldavije.

Kako se navodi u dokumentu, Moskva traži „neutralizaciju ograničenja aktivnosti ruskih i proruskih medija u Moldaviji”, „stvaranje mreže nevladinih organizacija koje promovišu razvoj rusko-moldavskih odnosa” i širenje mogućnosti za moldavske studente da uče na ruskom jeziku.

Kao jasan znak da je strateški dokument napisan ili uređivan na vrhuncu pandemije kovida 19, obrazovanje na daljinu se navodi kao održivo sredstvo za ispunjavanje poslednjeg kriterijuma. „Kao pomoćni univerzitetski profesor koji predaje onlajn u zatvorenom prostoru, trebao sam ovo da predvidim. Rusija sada shvata da može da regrutuje ljude u svoj državni obrazovni sistem preko Zoom-a. Biće teško suprotstaviti se“, rekao je Vlad Lupan, bivši moldavski ambasador u UN.

„Sada vidimo efekat trideset i nešto godina propagande“

Rusija bi do 2025. željela „održivo funkcionisanje sistema organizacione, finansijske, pravne i informativne podrške nevladinim organizacijama prijateljskim Ruskoj Federaciji“.

„Godinama nismo obraćali pažnju na propagandu i ruske TV kanale koji su ovdje uvijek bili prisutni. A kada smo počeli da ih zatvaramo, propaganda se preselila na Telegram, Fejsbuk, VKontakte i TikTok. Ne možemo ništa da uradimo sa Telegram i TikTok osim prerezati žicu. Trideset i nekoliko godina propagande – sada vidimo efekat“, rekao je Rečen.

Sergej Dijakonu, šef kabineta premijera, rekao je za Jahu njuz da su nevladine organizacije poznate po tome što djeluju kao proruski frontovi. „Postoji stalno prisustvo ljudi mlađe generacije, posebno sa socijalističke strane, koji ulaze i izlaze iz ruskih kulturnih centara“, rekao je Dijakonu.

On je citirao organizacije u Moldaviji koje finansira Rosotrudničestvo, koje je tehnički ogranak ruskog Ministarstva spoljnih poslova, ali je prema zapadnim bezbjednosnim izvorima zapravo centar za ruske špijunske i obaveštajne operacije: „Znamo da to nisu kulturni centri. Oni zaista žele da smanje uticaj Rumunije i Evrope u Moldaviji“.

Pitanje Pridnjestrovlja

Primarno pitanje za Kremlj je rješavanje zamrznutog sukoba u Pridnjestrovlju, otcijepljenoj pokrajini od 4.000 kvadratnih kilometara između istočne obale rijeke Dnjestar i moldavsko-ukrajinske granice, gdje su stotine ruskih vojnika stacionirane od 1992. godine.

Već mjesecima postoji međunarodna zabrinutost da bi Pridnjestrovlje, na čijoj zastavi još uvijek nose sovjetski srp i čekić, moglo da se iskoristi za otvaranje nove linije napada na Ukrajinu.

Sastavni dio planova Rusije je Federalna služba bezbjednosti, ili FSB, jedan od nasljednika sovjetskog KGB-a. Uprkos tome što je ruska domaća bezbjednosna agencija, FSB ima obiman strani aparat, ugrađen u ambasade širom svijeta, poznat kao Peta služba.

Prema RISE Moldova (partner Jahu njuza), general Dmitrij Miljutin, zamjenik načelnika Odjeljenja za operativne informacije (DOI) Pete službe, prvobitno se zalagao za otvaranje „drugog fronta“ protiv Ukrajine iz Pridnjestrovlja na početku ruske invazije . Taj gambit nikada nije ostvaren.

Generali FSB sanjaju o oživljavanju SSSR-a

Ali Miljutin, zajedno sa svojim šefom, generalom Georgijem Grišajevim, koji vodi DOI, dio je grupe generala FSB koji sanjaju o oživljavanju SSSR-a i spremni su da vjerno i dosljedno služe toj ideji, rekao je ruski parlamentarac upoznat sa njihovim razmišljanjima.

„Sprečavanje i suzbijanje koraka Republike Moldavije koji bi mogli da dovedu do ’odmrzavanja‘ pridnjestrovskog sukoba i njegove eskalacije je prioritet u 2022. godini“, navodi se u strateškom ruskom dokumentu. Osim raspoređivanja ruskih trupa, Pridnjestrovlje je i centar korupcije, šverca i organizovanog kriminala. Vraćanje Moldavije pod suverenu kontrolu bila bi glavobolja za Putina.

„Bacanje nekoliko raketa nije velika stvar. Rusija ne može da napreduje vojno iz Pridnjestrovlja“, rekao je Rečen za Jahu njuz. Umjesto toga, ističe Rečen, Moskva se oslanja na provokacije i trikove – „aktivne mjere“ govoreći ruskim obavještajnim jezikom – usmjerene na podrivanje povjerenja u moldavsku vladu.

Taktika zastrašivanja

Jedna od taktika zastrašivanja je širenje vijesti da proevropska politika Kišinjeva vodi zemlju u rat sa Rusijom – trik sličan onom koji koriste proruski političari u Gruziji.

Prošle nedjelje, pridnjestrovske vlasti koje podržava Moskva objavile su hapšenje dvojice navodnih terorista koji su planirali da ubiju Vadima Krasnoselskog, predsjednika te gotovo univerzalno nepriznate države. Pridnjestrovski izvori okrivili su Ukrajinu za zavjeru, kao i za prethodne, neriješene napade granatama na bezbjednosnu i radio infrastrukturu u regionu.

Sa pridnjestrovskim narativom odmah se složio i bivši predsjednik Moldavije Igor Dodon, koji se obratio ruskim medijima da pojačaju pritisak i zahtijevaju da moldavske vlasti „preduzmu mjere protiv umiješanosti zemlje u sukob u Ukrajini“.

Ljudi se plaše „ruskog medvjeda“

Istraga je otkrila da je Dodon, dok je još bio predsjednik, slao nacrte svojih govora ruskim obavještajnim službenicima, uključujući i onaj koji je održao na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji 2019. Dodon je stavljen u kućni pritvor u maju 2022. pod optužbom za korupciju i izdaju; objavljen je prošlog novembra.

Rečen priznaje da je njegova sopstvena partija (PAS) bila spora u suprotstavljanju ruskom političkom uticaju u vrijeme kada je Moldavija posebno podložna stranom miješanju. Inflacija se kreće oko 30 odsto; cijene energije porasle su sedam puta; Osvajački rat Rusije u susjednoj Ukrajini je zlokobni podsjetnik šta može zadesiti manju zemlju koja odbija zahtijeve Kremlja.

„Ljudi se plaše i kažu: ‘Ruski medvjed je prevelik za nas. Možda možemo da napravimo neki dogovor da nas ne dira’. Bio bih veoma srećan da ljudi u Moldaviji pročitaju ovaj dokument“, rekao je Rečen, prenosi Indeks.