Građani Bugarske sjutra izlaze na vanredne parlamentarne izbore koji su raspisani pošto je premijer Bojko Borisov iz desne partije Građani za evropski razvoj Bugarske (GERB) podnio ostavku poslije poraza njihove kandidatkinje na predsjedničkim izborima.
Prema posljednjim anketama, GERB bi ponovo mogao da osvoji najveći broj glasova, premda je izjednačen s koalicijom oko Bugarske socijalističke partije.
Cenzus od četiri odsto, trebalo bi da pređu još i Ujedinjeni patrioti i centristički Pokret za prava i slobodu (DPS) sa oko sedam odsto glasova, kao Volja sa oko šesto i Glas naroda sa četiri odsto glasova. Ostale partije se, prema tim anketama, neće izboriti za jedno od 240 mjesta u parlamentu, prenosi agencija Beta.
Analitičari ocjenjuju da će uz takve rezultate biti neophodna koalicija, a smatraju da bi GERB lakše mogao da formira koalicionu vladu, iako se predviđa da će ta vlada biti relativno nestabilna.
Lider GERB-a Bojko Borisov, jedini premijer koji je od pada komunizma izabran na dva mandata, u novembru je podnio ostavku, ispunivši tako obećanje ako njegov kandidat bude poražen na predsjedničkim izborima.
Najjači argument Borisova u predizbornoj trci su rezultati ostvareni tokom vladavine od 2009. do 2016. godine, među kojima su pad nezaposlenosti na osam odsto, povećanje minimalne zarade na 235 eura, privredni rast iznad tri odsto i razvoj mreže autoputeva.
Ipak, mnogi Bugari smatraju da nije dovoljno uradio po pitanju smanjivanja siromaštva, budući da je Bugarska i dalje najsiromašnija članica EU, kao i po pitanju reformi pravnog sistema.
Glavni konkurent im je ljevičarska koalicija BSP koja u izbore ulazi na krilima ubjedljive pobede svog kandidata Rumena Radeva na predsjedničkim izborima u novembru prošle godine, mada u istraživanjima nije uspjela da ostvari značajnu prednost nad GERB-om.
Liderka ljevičara Kornelija Ninova rekla je da bi promijenila poreski sistem uvođenjem iste tarife od 10 odsto za sve građane osim onih koji zarađuju više od 5.000 eura mjesečno, koji bi bili oporezovani sa 20 odsto. Takođe bi više novca iz budžeta odvajala za kulturu i uvela olakšice za roditelje.
Prema analizama, ostale stranke nemaju prevelikog uticaja na političku situaciju u Bugarskoj, koja se ocjenjuje kao nestabilna. Analitičari su složni u ocjeni da će neke od manjih stranaka na kraju ipak preći cenzus.
